Algebra

Algebra , arapski "al-gabr" , u stvari znači "uzglobljavanje (polomljenih) delova ", uspostavljanje ravnoteže, oblik jednačine.

Geneza naziva vodi do knjige arapskog matematičara Al Horezmija Hisab al džabr val mukabala što u slobodnijem prevodu može biti "Knjiga o svodjenju i dvostrukom oduzimanju". Postupak se prvo odnosio na uređivanje leve i desne strane kod jednačina, ali je kasnije, razvojem matematike, značajno proširen.

Izvorno se pod "algebrom" podrazumevala teorija "algebarskih jednačina", u koji su pomoću "algebarskih" računskih operacija (sabiranje, oduzimanje, množenje, deljenje itd.) povezane poznate i nepoznate veličine.

Danas ovaj pojam označava i opštiju teoriju matematičkih struktura, u kojoj se posebno istražuju strukturne jednakosti između tako različitio usmerenih oblasti kao što su teorija brojeva, geometrija, ili algebra u tradicionalnom smislu.

Važne algebarske strukture su, recimo, grupe, prsteni, tela i asocijacije. Sve tvorevine koje pokazuju neku određenu strukturu nazivajy se "modeli" ove strukture. Rezultati na koje se usmeravaju istraživanjima apstraktnih struktura ponekad važe i za njihove modele.

Nadovezujući se na Mathematical Analysis of Logic (1847.) Džordž-a Bula, algebarska istraživanja su postala značajna i za formalnu logiku. Važnu ulogu tu igraju posebno "bulove asocijacije" ili "bulove algebre". Pored algebarskih struktura, govori se još i ο "strukturama uređenja" i "topološkim strukturama".

Algebra se deli na: Linearnu algebru, Apstraktnu algebru, Univerzalnu algebru, Elementarnu algebru,

Izvor :Srpska vikipedija

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under GNU Free Documentation License.