Diferencijalni račun

Diferencijalni račun

Problemi tangente i brzine, kao i problemi ekstrema tj. minimuma i maksimuma su postepeno uticali na nastajanje pojma izvoda. Mnogi matematičari, još od doba antičke Grčke, uspevali su da reše neke od ovih problema za pojedinačne slučajeve.

Tek kada je Dekart pronašao metodu koordinata omogućeno je da se krive predstavljaju jednačinama, tako da je stvoren osnovni preduslov za pojavu opšte metode za analitičko rešavanje problema tangente, odnosno za definisanje pojma izvoda.

Problem tangente prvi je rešio nemački matematičar i filozof Lajbnic, definišući novu oblast matematike pod nazivom diferencijlani račun. U isto vreme Njutn je definisao izvod kao posledicu istraživanja fenomema kretanja

To su bile dve idejno i metodološki različite koncepcije koje su dovele od istog rezultata. Danas diferencijalni račun predstavlja nezaobilazno sredstvo u rešavanju mnogih problema savremene nauke i tehnike.

image1.jpg
image2.jpg
G. Leibniz (1646-1716) I. Newton (1642-1727)

Najpoznatiji spor u istoriji matematike vodjen je izmedju Njutna i Lajbnica oko otkrića diferencijalnog računa. Njutn je imao samo oko 23 godine kada je 1666. godine otkrio metod, koji je nazvao metod flukcije. On je prvi shvatio da su integracije i diferenciranje dve inverzne operacije. Medjutim oklevao je sa objavljivanjem svojih rezultata. U medjuvremenu 1675. godine Lajbnic je samostalno došao do istog metoda koji je nazvao diferencijalni račun. On je svoje rezultate odmah publikovao i dobio sva priznanja. Sukob ovih matematičara se nastavljao tako da je londonsko kraljevsko društvo formiralo komitet koji je 1713. godine razmatrao ovaj problem i dali su prioritet Njutnu. Medjutim matematička simbolika koju je uveo Lajbnic je bila mnogo jednostavnija i opšte je prihvaćena.


Gotfrid Vilhelm Frajher (baron) fon Lajbnic (nem. Gottfried Wilhelm Freiherr (baron) von Leibniz) bio je nemački filozof, matematičar, pronalazač, pravnik, istoričar diplomata i politički savetnik.
Dao je značajan doprinos u optici i mehanici. Smatra se poslednjim čovekom enciklopedijskog znanja zapadne civilizacije.

Isak Njutn (engl. ser Isaac Newton) bio je engleski fizičar, matematičar, astronom, alhemičar i filozof prirode, koji je danas za većinu ljudi jedna od najvećih ličnosti u istoriji nauke.

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under GNU Free Documentation License.