Kontinualne Datoteke Najjednostavniji Fajl Sistemi

Sadrzaji datoteka se nalaze u masovnoj memoriju u blokovima.
Za bilo kakvo rukovanje ovim sadrzajem potrebno je da on najpre dospe u radnu memoriju. Zato je rukovanje bajtima sadrzaja datoteke neraskidivo povezano sa prebacivanjem blokova sa ovim bajtima iz masovne memorije u radnu memoriju. Pri tome se bajti sa sadrzajem datoteka prebacuju u masovnu memoriju radi njihovog cuvanja, a iz masovne u radnu memoriju radi njihove obrade.

Da bi ovako prebacivanje bilo moguce, neophodno je da sloj za rukovanje datotekama uspostavi preslikavanje rednih brojeva bajtova u redne brojeve njima odgovarajucih blokova.
Ovakvo preslikavanje se najlakse uspostavlja ako se sadrzaj datoteke nalazi u susednim blokovima ciji redni brojevi su uzastopni. Ovakve datoteke se nazivaju kontinualne (contiguos)

Kod kontinualnih datoteka redni broj bloka sa trazenim bajtom se dobija kao kolicnik rednog broja bajta i velicine bloka, izrazene brojem bajta koje sadrzi svaki blok. Pri tom ostatak pri deljenju ukazuje na relativni polozaj bajta u bloku.

Kontinualne datoteke zahtevaju od sloja za rukovanje datotekama da za svaku datoteku vodi evidenciju o :

  • njenom imenu,
  • rednom broju pocetnog bloka datoteke
  • o duzini datoteke

Podatke polozaju i duzini datoteke cuva njen deskriptor.
Duzina datoteke moze biti izrazena brojem bajtova ali i brojem blokova, koga obavezno prati podatak o popunjenosti poslednjeg bloka.

Pojava da poslednji blok datoteke nije popunjen do kraja se naziva INTERNA FRAGMENTACIJA. Ova pojava je vazna jer nepopunjeni poslednji blok predstavlja neupotrebljen i potencijalno neupotrebljiv deo masovne memorije.

Sloj za rukovanje datotekama obavezno vodi evidenciju o slobonim blokovima masovne memorije. Za potrebe kontinualnih datoteka, bitno je da ova evidencija omoguci olaksano pronalazanje dovoljno dugackih nizova susednih blokova za smestanje novog sadrzaja nove datoteke.

Zato se koristi evidencija u obliku niza bitova (bit map) gde bit (0) predstavlja popunjen (zauzet) blok, a bit (1) predstavlja slobodan blok. U slucaju ovakve evidencije , pronalazenje se svodi na pronalazenje dovoljno dugackog niza jedinica u nizu bita, koji oslikava zauzetost masovne memorije.
Inace ovo pronalazenje je neophodno pri stvaranju kontinualnih datoteka, jer one izricito zahtevaju da se pri stvaranju istih navede i njihova velicina.

Miroslav Hajduković - Operativni sistemi (problemi i struktura)

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under GNU Free Documentation License.