Uvod u hardver PC računara

Hardver PC računara » Uvod u hardver PC računara

U današnje vreme PC računari su prisutni u svim oblastima života, pa praktčino ne postoji ni jedna ljudska delatnost u kojoj se oni u većoj ili manjoj meri ne primenjuju.
Svakako da je najvažnija njihova primena u poslovne svrhe. U industriji, administraciji i upravi se savremeno poslovanje bez njih više ne može zamisliti.

Druga važna oblast primene PC računara je u obrazovanju, tako da je obrazovnim ustanovama i pojedincima dostupna ogromna baza stručne i naučne literature, kao i mnogobrojni kursevi i silni obrazovni sadržaji.

Treća oblast gde su PC računari takođe najšire prisutni je zabava. Sa razvojem PC tehnologije postalo je moguće koristiti raznovrsne multimedijalne sadržaje, tako da se danas korišćenjem raučnara mogu gledati filmovi, slušati kvaliteni muzički sadržaji, igrati mnogobrojne igre, ali i stvarati kompletna umetnika dela, kao što su slike, filmovi i muzika.

Ogroman broj PC računara u svetu i još veći broj njihovih korisnika, dovodi do velike potrebe za održavanjem, popravkama i nadogradnjama postojećih raunara, kao i odgovarajućeg i racionalnog izbora prilikom nabavke novih računara.
U tom cilju će biti ukratko prikazane glavne komponente savremenih PC računara, pri čemu neće biti naglaska na suvišne tehničke podatke, koji se i onako veoma brzo menjaju usled neprestanog pojavljivanja novih i jačih PC konfiguracija, već će veća pažnja biti posvećena osnovnim principima rada pojedinih komponenti, njihove ugradnje, konfigurisanja i eventualnog servisiranja .

Pri tome treba imati u vidu da se razvojem i širenjm PC tehnologije i cene pojedinih komponenti smanjuju, tako da se popravka nekih od njih, sa jedne strane materijalno ne isplati, a sa druge strane tehnološki je praktično nemoguća sem u fabričkim uslovima. Zbog sve većeg stepena integracije koji se primenjuje u današnjoj proizvodnji PC računara, gotovo kod svih njihovih komponenata preovladava SMD tehnologija (Surface Mounted Devices – elementi sa površinskom montažom)** montaže i lemljenja elektronskih sastavnih delova.

Osim toga integrisana kola (takođe u SMD tehnologiji) postaju sve kompleksnija i namenski pravljena za
pojedine uredjaje, pa se kao takva ne mogu ni naći na slobodnom tržištu. Uzimajući u obzir ove dve činjenice, broj sastavnih elemenata u PC računaru koji se isplativo može popravljati na nivou pojedinanih elektonskih komponenti se znatno smanjio.
Ipak, još uvek ima prostora i potrebe za popravkama stepena za napajanje, monitora i periferijskih ureaja kao što su štampači. Zato će ovim elementima biti posvećena i naročita pažnja.

U svim PC računarima, njihovim monitorima, svim štampačima, skenerima i ostalim periferijskim uredjajima postoje takozvani impulsni (prekidaki) stepeni za napajanje. Pošto se u svim nabrojanim uredjajima se koriste stepeni za napajanje koji rade na istom principu, i ako se zna da su kvarovi u ovim stepenima relativno česti odnosu na ostale komponente, jasno je da je od velike koristi upoznavanje sa principima rada ovakvih stepena za napajanje i njihovog servisiranja.

Monitori za PC računare još uvek imaju relativno visoku cenu, a kako se kod njih još uvek većinom primenjuje klasična tehnologija izrade, sa integrisanim kolima koja su manje više dostupna, i oni spadaju u PC komponente kojima će biti posveena veća pažnja.

I pored sve većeg korišenja dokumenata u elektronskom obliku, još uvek je potrebno veliki broj dokumenata koristiti u papirnom obliku. Za tu namenu se najviše koriste laserski štampači. Kod ovih štampaa se, pored hardverskih, javljaju kvarovi i smetnje koje su ili privremenog karaktera, ili koji se mogu relativno jedostavnom intervencijom otkloniti. Zato će biti detaljno opisan princip njihovog rada i način otklanjanja nekih kvarova i smetnji.

I za većinu ostalih sastavnih komponenti PC računara će biti navedene moguće intervencije na njima. Nekim komponentama koje su veoma jeftine ili spadaju u potrošnu robu (tastature, miševi i slično) neće biti posvećena neka pažnja, jer za to nema racionalnih razloga.

Izvor :M. Milosavljević, M. Milić & rand0m


Add a New Comment
or Sign in as Wikidot user
(will not be published)
- +
Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under GNU Free Documentation License.